U listopadu se održava Mjesec borbe protiv raka dojke, a 7. listopada proglašen je i Danom borbe protiv raka dojke. Opasnost obolijevanja od raka dojke povećava se kod žena koje su imale prvu menstruaciju prije 12. godine, koje nisu rodile ili su rodile nakon 30. godine, koje su ušle u menopauzu prije 50. godine, kod kojih je u obitelji netko imao rak dojke te kod žena starijih od 50 godina, posebno ukoliko su pretile.

14.10.2021

Rak dojke je u početku asimptomatski i najčešće se otkrije slučajno napipavanjem kvržice u tkivu dojke. Otprilike 50% slučajeva raka dojke napreduje u metastatsku bolest, što znači da se stanice raka putem krvotoka prošire u susjedne organe, najčešće limfne čvorove, pluća, jetru, kosti, mozak. U ovakvom uznapredovalom stadiju operacija primarnog tumora više ne može riješiti bolest brzo i efikasno. Stoga je bitno da se rak dojke dijagnosticira u što ranijem stadiju, jer se tada jednostavnom operacijom može ukloniti primarni tumor, a eventualnim dodatnim zračenjem/kemoterapijom potpuno riješiti bolest.

Najbitniju ulogu u ranom otkrivanju bolesti imaju same žene. Redovitim pregledima (samopregledom, mamografijom, te ultrazvučnim pregledima) ova bolest se može otkriti u ranom stadiju što znači i veće šanse za ozdravljenje. Nakon otkrivanja sumnjivih kvržica svakako se treba posavjetovati s liječnikom i utvrditi radi li se uistinu o tumoru i dogovoriti daljnji tijek liječenja.

 

 

 

Simptomi raka dojke su:

  • neprirodan iscjedak iz bradavice
  • rane, prištići, osip na bradavici ili koži oko bradavice
  • uvučena bradavica koja se ne može izvući
  • crvenilo ili otekline na dojci
  • povećani limfni čvorovi ispod pazuha ili bolovi u leđima

 

 

 

 

 

KAKO DUGO I ČESTO TREBA OBAVLJATI SAMOPREGLED?

Najpogodnije vrijeme za pregled dojki je sedam dana iza prvog dana menstruacije, kada su Vam dojke najmekše i nisu osjetljive. Ukoliko više nemate menstruaciju, odredite jedan dan u mjesecu (uvijek isti) kada ćete vršiti samopregled.

 

 

 

KAKO SE OBAVLJA SAMOPREGLED DOJKE?

Samopregled  se sastoji se od nekoliko dijelova. Pritom ne treba žuriti nego odvojiti desetak minuta za sebe i sve potrebno učiniti polako i precizno.

Najprije treba dobro pogledati dojke u ogledalu – izgled kože i bradavica, pomičnost dojki pri podizanju obiju ruku, posebno pomičnost i izgled kože kada pojedinu dojku pomičemo u raznim smjerovima. Kod pregleda desne dojke desna je ruka podignuta iznad glave, a lijevom, koja je postavljena iznad bradavice da ne zaklonimo kožu od pogleda, pomičemo donje dijelove desne dojke u raznim smjerovima i pratimo hoće li se bilo gdje na koži pokazati nekakva promjena, postoji li nešto što povlači ili gura dojku ili kožu i napinje li se kože preko nečega. Istu radnju zatim ponovimo s lijevom dojkom.

Drugi dio samopregleda je pipanje dojki. Dojke treba pipati i sjedeći i ležeći, jer se neke promjene bolje uočavaju sjedeći, a druge ležeći.
Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu. Pritom je jako važno spojiti jagodice dva ili još bolje tri prsta kako bi povećali površinu pipanja i izbjegli mogućnost da male kvržice “pobjegnu” pod (raširenim) prstima. Iznimno je važno maksimalno poboljšati kontakt između prstiju i kože na dojci, i to tako da se nikada ne pipa na suho nego je obvezno, ako ste u kadi, dojke nasapunati ili namazati gelom za kupanje, a izvan kade namazati ih nekim mlijekom ili uljem za tijelo. Pokušajte!
Kod sjedećeg (ili stojećeg) pregleda uobičajeno je da se pri samopregledu desne dojke desna ruka najprije postavi bočno uz tijelo, a nakon toga se podigne iznad glave kako bi se i dojka podigla, eventualne kvržice pomaknule i tako postale bolje pipljive.

Kod ležećeg pregleda dojka se raširi, postaje tanja, pa se mnoge strukture lakše pipaju. Još bolji raspored struktura u dojki postižemo podizanjem odgovarajuće ruke iznad glave. Na taj način dobiva se raspored struktura koji je više-manje stalno isti i koji se godinama ne mijenja, pa zato omogućuje lakše pamćenje položaja i veličine različitih struktura. Pregled pokušavamo poboljšati tako što dojku podijelimo na četvrtine (kvadrante) vukući okomice kroz bradavicu, pa tako razlikujemo gornji unutarnji, gornji vanjski, donji unutarnji i donji vanjski kvadrant. Ne žurite nego svaku četvrtinu dojke precizno i temeljito opipajte, a tek nakon pregleda svih kvadranata opipajte cijelu dojku, i to u smjeru kazaljke na satu i u suprotnom smjeru.

 

 

Osim pregleda obiju dojki, u samopregled treba uključiti i palpaciju limfnih čvorova, odnosno kontrolu eventualnog iscjetka iz dojki. Najveći dio limfe otječe u pazušne jame, ali gornji unutarnji kvadrant drenira se dijelom iza prsne kosti, a dijelom u trokut iznad gornjeg ruba ključne kosti, vrata i ramena (supraklavikularno). Stoga pregled limfnih čvorova mora obuhvatiti pazušnu i supraklavikularnu jamu. Pregled je najbolje raditi prilikom kupanja.
Kod pregleda pazušne jame najprije treba podići ruku iznad glave, nasapunati pazušnu jamu i potom je popipati jagodicama druge ruke. Nakon toga ruku treba spustiti kako bi se opustili mišići prednjeg i stražnjeg dijela pazušne jame, potom jagodicama prstiju ući pod mišiće prednjeg ruba, a jagodicom palca pod mišiće stražnjeg ruba pazušne jame kako bi se opipali svi dijelovi. Ono što tražimo su svi novi čvorovi, bili oni veličine zrna graška ili veći, a svaki novi čvor potrebno je pokazati liječniku. 

Samopregled dojki treba biti vaša doživotna navika. Pogledajte svoje dojke jednom mjesečno!

Jednom godišnje obavite pregled dojki i kod svog liječnika.

 

 

Tijekom listopada, tvrtka SALVUS će od svake prodane bočice proizvoda M.E.V. Feller® Livin’ Beauty i Solgar Skin, Nails and Hair Formula, donirati 10 kuna udruzi Europa Donna Hrvatska za kupnju aparata za intraoperativno zračenje.