Astma je kronična upalna bolest dišnih putova (bronha). Budući da od nje boluje više od 300 milijuna ljudi u svijetu, astma je jedna od najčešćih bolesti s kojom se bore odrasli, ali i djeca. Kod djece je to najčešća kronična bolest, no srećom većina djece ima tek blagi oblik čiji simptomi su slabije izraženi.

Astma nastaje međudjelovanjem upalnih stanica našeg imunološkog sustava (mastociti, makrofagi, neutrofili, limfociti), upalnih posrednika (histamin, leukotrien, prostaglandin) tkiva i stanica dišnih puteva.

Bolest se javlja u epizodama, a pogoršanja bolesti izmjenjuju se s periodima u kojima nema simptoma. Do napadaja obično dolazi zbog prisutnosti iritirajućeg čimbenika, a između napadaja može doći do remisije kad je astmu čak i teško otkriti.

Za vrijeme napada, karakterističan je kašalj i otežano, piskutavo disanje. Prolazi spontano ili nakon primjene odgovarajućih lijekova.

Nažalost, sama astma je neizlječiva. No danas se simptomi mogu kontrolirati terapijom ili promjenom boravišta.

Alergijska astma, koja je i najčešći oblik astme, obično se manifestira već u prvim godinama života ili u adolescentskoj dobi, a nešto rjeđe u srednjoj dobi ili kasnije.

Astma najčešće i jest alergijske naravi, a napadaje zapravo uzrokuju različiti alergeni. No, zbog preosjetljivosti dišnih putova astmatičnog bolesnika napadaje mogu uzrokovati i nealergijski čimbenici kao što su:

• fizički napor
• udisanje hladnog i suhog zraka
• virusne infekcije
• jake emocije
• onečišćenja zraka (duhanski dim)

Tipovi i simptomi astme

Česti tipovi astme su alergijska astma, astma inducirana fizičkom aktivnošću, profesionalna astma, Cough-Variant astma i noćna astma.

Alergijska astma je najčešći tip i čini gotovo 90% svih tipova astme u dječjoj dobi. Djeca su alergična na različite inhalacijske alergene, najčešće na pelud različitih biljaka i grinje.

Astma se često prvi put javlja upravo u djetinjstvu. Alergijska astma može biti i nasljedna, pa veću pozornost na simptome trebaju obratiti roditelji kojima starije dijete (ili oni sami) boluju od neke alergijske bolesti. Ta alergijska bolest ne mora biti astma, već se može raditi o alergijskom rinitisu ili atopijskom dermatitisu.

Nakon izloženosti alergenima ili faktorima rizika astme simptomi se najčešće javljaju naglo ili se u rjeđim slučajevima razvijaju tijekom nekoliko sati ili dana.

Klasični simptomi napadaja astme su kašljanje, otežano disanje-zaduha (dispneja) i zviždanje u bronhima i plućima. Prije početka napadaja astme može doći do iritacije nosa i grla. Neki ljudi najprije osjete pritisak u prsima, bol ili podražajan kašalj.

Napadaj obično počne hripanjem i ubrzanim disanjem, a budući da se ono pogoršava, mišići vrata se stežu i govor postaje otežan ili nemoguć. Kraj napadaja je često obilježen kašljem s iskašljavanjem guste sluzi.

Astma se obično pogoršava noću, a napadaji se javljaju između dva i četiri sata ujutro. Bolest se javlja u epizodama, izmjenjuju se periodi u kojima nema simptoma astme s napadajima.

Do napadaja dolazi kod pogoršanja upale, kada je osoba izložena iritirajućem čimbeniku iz okoline. Upala u plućima je stalna, ali kada je niskog intenziteta pacijent nema simptoma, a kada se pojača intenzitet upale javljaju se i simptomi bolesti.

Glavni simptom uvijek je gubitak daha popraćen osjećajem bezbolne napetosti u prsima, a može se javiti i tzv. ”sviranje u prsima”. Ostali simptomi koji se mogu pojaviti uključuju:

• kašljanje
• kratak dah
• stezanje u grudima
• nemogućnost da se izdahne do kraja
• kihanje
• curenje nosa
• grlobolja
• svrbež očiju

Prilikom vrlo intenzivnih napadaja lice i usne mogu poplaviti što se naziva cijanoza, tj. stanje koje se pojavljuje zbog slabe opskrbe krvotoka kisikom. Prilikom pojave cijanoze koža postaje blijeda, hladna i ljepljiva. No, nisu svi oblici astme alergijski niti sve alergije dovode do astme. Ona se može pojaviti na različite načine.

Astma inducirana fizičkom aktivnošću, povezana je s intenzivnom fizičkom aktivnošću koja potiče razvoj napada. Iako se tegobe pri fizičkoj aktivnosti javljaju i u velikom broju djece s alergijskom astmom, pacijenti s ovim podtipom astme imaju simptome isključivo tijekom fizičke aktivnosti.

Profesionalna astma nastaje kao posljedica izlaganja različitim supstancama na radnom mjestu.

Cough-Variant astma ili varijanta astme s kašljem, oblik je bolesti koji karakterizira dugotrajan, suhi kašalj bez prisutnosti ostalih simptoma astme, kao što su zviždanje u prsima i otežano disanje.

“Noćna astma” je oblik astme u kojem se simptomi stezanja i zviždanja u prsima, nedostatka zraka i kašalj javljaju ponajprije tijekom noći što pacijente čini umornima i nervoznima i ozbiljno narušava kvalitetu života.

Što uzrokuje astmu

Određenu ulogu u nastanku astme može igrati i naslijeđe, ali nasljeđuje se sklonost prema bolesti, a ne bolest sama.

Najčešći pokretači astme su virusne infekcije, alergeni kao grinje kućne prašine (u posteljini, tepisima, tapeciranom namještaju), peludi, plijesni i gljivice te duhanski dim, aerozagađenja, tjelesni napori, stres i jaki emocionalni podražaji, kao i kemijski iritansi.

Napadaji astme mogu biti povremeni, ali je upala dišnih putova kronično prisutna. Između napadaja može doći do potpune remisije bolesti, tako da se tada neke abnormalnosti dišne funkcije mogu otkriti samo osjetljivim testovima.

Kod alergijske astme, najčešći alergeni (provocirajući čimbenici za napadaj astme) su:

• alergija na grinje kućne prašine, tj. Dermatophagoides pteronyssinus
• alergija na pelud biljaka (trava, korov, stabla)
• alergija na dlake, perje i epitelni otpadci domaćih životinja
• alergija na plijesni
• alergije na hranu

Astma može biti cjelogodišnja kod osoba koje su alergične na grinje i plijesni ili sezonska kod osoba koje su alergične na pelud biljaka.

Napadaj astme mogu uzrokovati i duhanski dim, infekcija dišnih puteva, osvježivači zraka kao i snažne emocionalne reakcije.

Liječenje alergijske astme sastoji se od kombinacije lijeka protiv alergije (antihistaminika) i lijeka za smanjenje otpora u dišnim putovima (npr. Ventolin). Također pomaže inhaliranje i čišćenje dišnih puteva.

Alergijska astma može biti opasna ukoliko na nju niste pripremljeni. No, uz dobar lijek i pumpicu (inhalator) u pripremi mogu se izbjeći problemi, a kvaliteta života neće biti narušena.

Kod liječenja astme je najučinkovitije pronalaženje okidača. Ako je izbjegavanje okidača nedovoljno, preporučuje se primjena lijekova.

Nealergijska astma je uzrokovana mehanizmima koji nisu imunološke prirode.

Najčešći uzroci bronhospazma (bronhoopstrukcije) i napadaja nealergijske astme su:

• tjelesni napor
• izlaganje hladnoći (alergija na hladnoću, astma na hladnoću)
• lijekovi (najčešće acetilsalicilna kiselina i aspirin koji prouzročuje aspirinsku astmu)
• kemikalije iz radne sredine
• plućne infekcije
• emocije

Kako si pomoći

Astma se može spriječiti. Kod djece gdje u obitelji postoji astma ili atopija, početni razvoj astme vrlo se vjerojatno može spriječiti izbjegavanjem izloženosti pasivnom pušenju i kućnoj prašini, alergenima u hrani, peludi, te alergenima koji potječu od životinja.

Novi pristupi terapiji astme pomažu bolesnicima da spriječe većinu napadaja, riješe se problematičnih noćnih i dnevnih simptoma i ostanu fizički aktivni. Da bi se postigla kontrola astme, potrebno je:

• odabrati odgovarajuće lijekove i individualno ih dozirati
• usvojiti dugoročni pristup liječenju astme
• liječiti akutne napadaje astme
• identificirati i izbjegavati faktore koji pogoršavaju astmu
• pratiti i prilagođavati terapiju prema težini simptoma bolesti

Vrste lijekova koji pomažu u kontroliranju astme:

• Lijekovi za dugoročnu prevenciju koji sprječavaju pogoršanje simptoma i daljnje napredovanje bolesti, ali i akutne napadaje astme (posebno protuupalna sredstva). Lijekovi za dugoročnu kontrolu uključuju lijekove za inhaliranje i za oralnu primjenu.
• Lijekovi za brzo ublažavanje simptoma koji svojim brzim djelovanjem otvaraju dišne putove opuštajući mišiće koji se oko njih napinju tijekom napadaja. Astmu ne možemo izliječiti, no prikladnom terapijom se može postići dobra kontrola bolesti bez noćnih i dnevnih simptoma.

Dakle, kod liječenja i kontrole astme, potrebno je slušati savjete liječnika te educirati o bolesti sebe, ali i svoju okolinu kako bi mogla pomoći. Također je bitno:

• redovito uzimati lijekove
• izbjegavati boravak uz alergene koji potiču bolest
• ne pušiti i ne boraviti u zadimljenim prostorijama
• redovito zračiti prostorije
• nabaviti antialergijsku posteljinu
• izbjegavati boravak na izrazito hladnom, vlažnom ili vrućem zraku
• kućne ljubimce držati izvan kuće
• naučiti tehnike relaksacije i naučiti pravilno disati
• izbjegavati boravak u onečišćenom okolišu
• sva pomagala, poput pumpice, inhalatora i slično držati čistima i urednima

PHILIPS INHALATOR SAMI

Posebno dizajniran inhalator prilagođen pedijatrijskoj populaciji koji osigurava bolju suradljivost kod inhalacijske terapije.

PHILIPS INHALATOR INNOSPIRE ESSENCE

Inhalator za brzu i učinkovitu inhalacijsku terapiju kod pacijenata svih dobnih skupina i intermitentan način rada.