Gripa – koliko traje, te kako je prepoznati i liječiti?

 

Kako prepoznati gripu i njezine simptome?

Kada ne znamo koja nas je bolest napala, najbolje je vjerovati simptomima koje bolest donosi.

Gripa se javlja sezonski, stoga je malo vjerojatno da obolimo u jesen ili kasno proljeće.

Za razliku od prehlade, obično započinje iznenada: javljaju se jaki bolovi u mišićima i zglobovima, zimica, visoka tjelesna temperatura, suhi kašalj, bolovi iza očiju i glavobolja.

 

 

Mogu li se simptomi gripe i prehlade zamijeniti?

Gripu je teško zamijeniti s prehladom ili anginom jer započinje naglo s visokom temperaturom, bolovima u mišićima i općom iscrpljenošću.

Prehlada obično počinje postupno s lošim općim stanjem, bolovima pri gutanju, kihanjem, glavoboljom i smanjenim apetitom, a rijetko uzrokuje visoku temperaturu, osim kod djece.

S druge strane, angina se očituje jakim bolovima pri gutanju, povišenom temperaturom, crvenim krajnicima s bijelim naslagama te otečenim limfnim čvorovima na vratu i ispod donje čeljusti.

 

Gripa zaraznost- kako se inficiramo?

Da obolimo od gripe, moramo najprije doći u kontakt s virusom. On može ući u tijelo putem sitnih kapljica i izlučevina iz dišnog sustava inficirane osobe, a možemo se također zaraziti posredno: putem kontakta s predmetima na kojima su sekret iz dišnog sustava i virusi.

Ako određenim podtipom virusa još nismo bili inficirani ili cijepljeni, postoji velika vjerojatnost da pri kontaktu s njim stvarno i obolimo. Infekcija određenim podtipom virusa ne štiti nas doduše od gripe u potpunosti, ali sprječava teži tijek bolesti kod ponovne infekcije istim podtipom virusa gripe.

 

     

 

Gripa tip A i tip B – koja je razlika i koji je opasniji?

Gripa je zarazna bolest uzrokovana virusima iz porodice Orthomyxoviridae, a najčešće je uzrokuju virus gripe tipa A i virus gripe tipa B. Iako oba tipa mogu izazvati sezonske epidemije, značajno se razlikuju po učestalosti, ozbiljnosti simptoma i sposobnosti mutacije.

 

Gripa tip A – najčešći oblik

Gripa tip A je najčešći i najvarijabilniji oblik, koji može uzrokovati sezonske epidemije, ali i pandemije.

Ovaj tip virusa može inficirati ne samo ljude već i životinje (ptice, svinje, konje), što ga čini posebno opasnim zbog mogućnosti genetskih mutacija i prilagodbi novim domaćinima.

 

Glavne karakteristike tipa A:

• Može izazvati teže simptome i ozbiljnije komplikacije u usporedbi s tipom B.
• Ima sposobnost mutacije – virus tipa A može mijenjati svoju strukturu, što otežava dugotrajnu imunost i zahtijeva godišnje prilagođavanje cjepiva.

 

Simptomi tipa A:

• Visoka temperatura (iznad 39°C)
• Jaka iscrpljenost i bolovi u mišićima
• Intenzivan suhi kašalj i bolovi u prsima
• Glavobolja i zimica
• Veća vjerojatnost teških komplikacija poput upale pluća ili hospitalizacije

 

Gripa tip B – blaži oblik

 

Gripa tip B javlja se isključivo kod ljudi, ne širi se na životinje i nema toliku sposobnost mutacije kao tip A.

Ovaj tip obično uzrokuje blaže simptome, ali može biti posebno opasan za djecu, starije osobe i osobe s oslabljenim imunitetom.

 

Glavne karakteristike tipa B:

• Rjeđe mutira u usporedbi s gripom tipa A, pa ne uzrokuje pandemije
• Simptomi mogu biti slični gripi tipa A, ali su u većini slučajeva blaži i rjeđe dovode do teških komplikacija.

 

Simptomi tipa B:

• Umjereno povišena temperatura (do 39°C)
• Bolovi u mišićima, ali manje izraženi nego kod tipa A
• Kašalj i upala grla
• Začepljen nos i kihanje (češće nego kod gripe tipa A)
• Rjeđe uzrokuje teške komplikacije, ali može biti ozbiljan kod djece i starijih osoba

 

Koliko traje gripa i kada se javljaju prvi simptomi?

Ako istodobno nemamo i druge bolesti, gripa obično prolazi brzo i bez komplikacija i nije opasna.

Simptomi se javljaju najčešće između 1 i 4 dana nakon zaraze, a traju najčešće od 5 do 7 dana.

Kod dobrog rada imunološkog sustava i opće kondicije trajanje gripe u pravilu je kraće od 7 dana, a tijek bolesti lakši.

Kod male djece, starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima može imati teži oblik i duže trajati (duže od 7 dana), stoga je zaštita djece od gripe, ali i starijih i kronično bolesnih osoba važna za smanjenje rizika od komplikacija.

Teži tijek moguć je i onda kad se prvi put inficiramo pojedinim podtipom; naime, svake godine gripu uzrokuje više podtipova virusa.

 

 

Kako ublažiti simptome gripe, a kada posjetiti liječnika?

Za liječenje gripe vrijedi pravilo da ostanemo kod kuće, pijemo dovoljno tekućine i ublažavamo simptome. Evo nekoliko savjeta:

• Odmarajte se i omogućite tijelu da se oporavi
• Pijte dovoljno tekućine, idealno tople napitke (biljni i voćni čajevi)
• Uključite u prehranu svježe voće, posebno agrume, koji hidratiziraju i osiguravaju vitamin C.
• Koristite farmaceutske proizvode koji mogu ublažiti simptome, poput kombinacija analgetika, vitamina C i sredstava za olakšavanje disanja – dostupnih i bez recepta.

 

MEDIS, Defendyl Energy Boost vrećice A5 s vitaminom C

 

Fizička aktivnost

Kod odležavanja gripe ne treba doduše sve vrijeme biti u krevetu, ali barem u vrijeme vrućice i lošega općeg stanja tijela ne preporučuju se veća fizička i psihička opterećenja.

Nakon preboljenja također se preporučuje da se uobičajene dnevne aktivnosti započinju postupno.

Osobito treba paziti zimi; hladan zrak može izazvati napadaje kašlja i teškoga disanja jer virusi oštećuju sluznicu dišnog sustava koja inače služi kao zaštita od čestica prašine i od virusa.

Kada posjetiti liječnika?

Gripu zapravo možemo preboljeti bez odlaska u ambulantu. Liječnik će ocijeniti zahtijeva li možda teži tijek bolesti bolničko liječenje, ali inače neće propisati nikakve posebne lijekove; gripa je naime virusna infekcija kod koje liječenje antibioticima nema nikakvog učinka.

Posjet liječniku potreban je samo ako ne uspijemo sniziti temperaturu, imamo osjećaj gušenja, odnosno teškog disanja ili ako se pogorša osnovna bolest.

Liječnika također moramo posjetiti ako smo se već osjećali bolje, ali se onda ponovno povisila temperatura i počeli smo iskašljavati gnojni sekret.

U tom slučaju, vjerojatno se razvila dodatna bakterijska infekcija za koju će liječnik propisati odgovarajuće antibiotike.

 

Liječenje gripe- prirodni načini i provjereni lijekovi

Lijekovi protiv gripe

Gripa nema specifičan lijek, već se liječe samo njezini simptomi kako bi se ublažila nelagoda i ubrzao oporavak.

Budući da je riječ o virusnoj infekciji, antibiotici nisu učinkoviti, iako se u općoj populaciji često smatra da se i gripa može liječiti njima

Na tom području možemo izabrati jedan od brojnih analgetika koji će olakšati bolove, a bržem oporavku doprinosi i ojačanje imunološkog sustava.

Posljednjih godina sve je više dokaza da bioaktivni polisaharidi (IMG®) snažno potiču rad imunološkog sustava, što omogućuje bolju i bržu obranu organizma od infekcije virusima prehlade i gripe.

 

Defendyl proizvodi za bolju funkciju imunosnog sustava

 

Prirodno liječenje gripe

 Pri primjeni ljekovitih biljaka i lijekova proizvedenih od njih, kao dijela prirodnog liječenja gripe, moramo biti oprezni jer mogu sadržavati tvari koje nepovoljno djeluju u kombinaciji s drugim lijekovima.

Uvijek je sigurnije uzimati lijekove sa samo jednom djelatnom tvari; pri kombinaciji više ljekovitih sastojaka teško je naime predvidjeti kako će zajedno djelovati.

U svakom slučaju, lijekove treba kupovati u ljekarni jer o mogućim nuspojavama tamo možemo upitati ljekarnike koji imaju odgovarajuću stručnu naobrazbu.

 

Kako spriječiti gripu?

 

Cijepljenjem

Gripa se prilično učinkovito i sigurno može spriječiti cijepljenjem. Cijepimo se u studenom ili prosincu, još prije nego što se gripa pojavi, a cijepljenje se ponavlja svake godine.

Cjepivo naime ne jamči dugotrajni imunitet, a djeluje samo protiv onih podtipova virusa koji su prisutni u cjepivu. Svake godine među nama kruže drukčiji podtipovi virusa, stoga se svake godine mijenja sastav cjepiva.

Iako je cjepivo vrlo sigurno, ipak nije 100% učinkovito i može se dogoditi da obolimo od gripe usprkos cijepljenju. Kod starijih osoba učinkovitost sprječavanja gripe nakon cijepljenja se smanjuje, međutim, to još ne znači da je cijepljenje besmisleno.

Cijepljenjem se sprječava težak tijek gripe, smanjuje se broj potrebnih prihvata u bolnicu i sprječava pojava bakterijske pneumonije.

 

Prevencijom i jačanjem imuniteta

Od virusa gripe i prehlade možemo se zaštititi i tako da se ne zadržavamo u zatvorenim prostorijama; naime, suh zrak u njima isušuje sluznicu i time omogućuje lakši ulazak virusa u tijelo.

Pametno je izbjegavati i prostorije u kojima je puno ljudi jer postoji veća vjerojatnost da je netko od njih već bolestan.

Prvenstveno moramo paziti na to da održavamo dobru tjelesnu kondiciju i imamo uravnoteženu prehranu te dovoljno spavamo i odmaramo se; samo će tako naš imunološki sustav biti snažan i suočavat će se sa svim virusima i bakterijama koji nam prijete.