Vitamin D stoljećima ima poznatu medicinsku primjenu u prevenciji dječjeg rahitisa te osteomalacije i osteoporoze u odraslih. Novija istraživanja ukazuju i na njegovu neizostavnu ulogu za nesmetano funkcioniranje gotovo svih tjelesnih stanica i organa.

12.01.2015

Vitamin D se stvara u našoj koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti (ultraljubičastom zračenju)  te se dobiva iz hrane, uglavnom iz ribljih ulja i žumanjaka. U nekim razvijenim zemljama, mlijeko i druge vrste hrane se dodatno obogaćuju vitaminom D kako bi se osigurao njegov adekvatan unos. Nažalost, gotovo polovica svjetskog stanovništva ima nedostatak vitamina D što postaje veliki javnozdravsveni problem. Majčino mlijeko sadrži malo vitamina D, u prosjeku samo 10% količine obogaćenog kravljeg mlijeka. Potrebe za vitaminom D se povećavaju tijekom starenja.

Vitamin D utječe na mnoge organske sustave te je neophodan za apsorpciju kalcija i fosfora iz crijeva i normalno stvaranje i mineralizaciju kosti. Koristan je i u liječenju psorijaze, hipoparatireoze, bubrežne osteodistrofije, a istraživanja ukazuju i na njegovu bitnu ulogu kod leukemije, raka dojke, prostate i debelog crijeva te za normalnu imunološku funkciju organizma.

Manjak vitamina D

Nedovoljno izlaganje sunčevoj svjetlosti uzrokuje sklonost manjku vitamina D. Manjak remeti mineralizaciju kosti, uzrokujući rahitis u djece te osteomalaciju i osteoporozu u odraslih. Rahitis i osteomalacija mogu nastati i iz drugih razloga (npr. različitih bubrežnih bolesti, hipoparatireoze, nedovoljnog unosa kalcija hranom te bolesti ili uzimanja lijekova koji remete mineralizaciju kosti).

Osobito podložne manjku su osobe starije životne dobi, žene i djeca koji borave u kući ili koji nose odjeću koja prekriva cijelo tijelo i lice.

Ljudi sa nedostatkom vitamina D često se tuže na opću slabost i bolove u mišićima. Prije otkrića vitamina D mnoga djeca su bolovala od rahitisa, nekad učestale bolesti kostiju. Danas se vitamin D rutinski dodaje djeci u obliku vitaminskog preparata kako bi se spriječile posljedice njegovog nedostatka.

Vitamin D i imunološki sustav

Iako vitamin D uvijek vežemo uz zdravlje kostiju što i je njegova glavna zadaća, posljednjih godina došlo je do novosti u razumijevanju njegovih zdravstvenih prednosti kod autoimunih bolesti, infekcija, kardiovaskularnih bolesti te maligniteta.

Prehlada, gripa i ostala virusna oboljenja tijekom zimskih mjeseci također mogu biti povezana sa smanjenom izloženošću UV zrakama i manjkom vitamina D u to doba godine.

Preporučen unos

Preporučene dnevne količine vitamina D za odraslu osobu su od 400-600 jedinica vitamina D.  Namirnice koje sadrže nešto veću količinu vitamina D su riblje ulje, tunjevina, losos, skuša, jetra, jaja, maslac, jogurt, sir i mlijeko. S obzirom da je gotovo nemoguće dobiti dovoljne količine vitamina D iz prehrane preporučuje se njegova redovita suplementacija.

Solgar vitamin D  prirodnog je porijekla čiji je izvor jetra ribe hladnih mora bez   ne sadrži kukuruz, kvasac, pšenicu, soju niti mliječne sastojke te je formuliran bez upotrebe umjetnih konzervansa, aroma ili boja.