31.10.2018

Slabiji tek, povremena glavobolja, probavne smetnje, nervoza, anksioznost i razdražljivost samo su neki od znakova da ste pod stresom.

Možda samo imate gužvu na poslu, radove kod kuće ili se spremate za projekt života. 

Blagi, kratkoročan stres do neke je mjere koristan jer na priprema na stvaran život i dnevne izazove, no potrebno je zdravo nositi se s njime

No, u nekim slučajevima on može prerasti u kroničan stres i, nažalost, uzrokovati brojne poteškoće i tegobe u ljudskom organizmu. 

Što je stres?

Mnogo ljudi može potvrditi da su pod stresom, no što on ustvari jest, rijetko tko može definirati.

Stres je tjelesna reakcija na opasne situacije, bilo da se stvarno događaju ili ih mi tako percipiramo.

Stres je ustvari kemijska reakcija na osjećaj ugroženosti u svrhu izbjegavanja ozlijede.

Tijekom reakcije na stres organizam se priprema ili na “borbu” ili na “bježanje od opasnosti” i jedna je od temeljnih ljudskih reakcija.

Stres na poslu širi se na sve dijelove života

Ta se reakcija fizički očituje povećanjem broja otkucaja srca, ubrzavanjem disanja, napetošću mišića i povećavanjem krvnog tlaka, odnosno, tijelo se priprema na samoobranu.

Stres je prvim ljudima omogućio da prežive i obrane se od raznih predatora u prirodi.

No, modernom čovjeku donosi samo brojne tegobe jer je teško pobjeći od dodatnog posla s neostvarivim rokom izrade.

Kako prepoznati stres?

Nervoza ponekad može, ali i ne mora biti pokazatelj stresa. Nervoza pred primjerice ispit može trajati svega nekoliko minuta isto uzrokovati pojačane otkucaje srca i ubrzano disanje (i pokoji žurni odlazak na toalet). 

No, stanje stresa ipak malo duže traje i organizmu je potrebno neko vrijeme da se vrati u ravnotežu. 

Kroničan stres karakterizira nekoliko tegoba kao što su: 

Osip

Iako je osip najčešće rezultat alergijske reakcije, on može izbiti i u razdoblju velikog stresa zbog pada imuniteta.

Debljanje ili mršavljenje 

Velike oscilacije u težini česte su kod osoba kod stresom jer se neki bore protiv stresa hranom dok drugi uopće ne mogu jesti od nervoznog želuca

Glavobolje 

Konstantne glavobolje koje traju po par dana ili tjedana jedan su od glavnih pokazatelja da ste pod stalnim pritiskom.

Stres često prate glavobolje

Kemikalije koje se oslobađaju u organizmu koji je stalno u stanju stresa uzrokuju promjene u živcima i moždanim krvnim žilama što rezultira glavoboljom.

Bolovi u želucu

Želudac je organ koji među prvima osjeća posljedice stresa, pa se čini kao da stres “izjeda iznutra”. Nervoza može uzrokovati osjetljivost želuca pa osobe koje su pod stresom manje jedu. Osim nervoze  javlja se i žgaravica, gastritis, a u ekstremnim slučajevima i čir na želucu.

Probavne smetnje 

Osim u želucu, smetnje se u probavnom sustavu osoba koje su pod stresom javljaju i na “kraju puta”. Neki pate od neugodnog zatvora, dok drugi moraju svako malo na toalet, ovisno o tome kako njihov organizam reagira na pojačan stres. 

Česte prehlade 

Stres oslabljuje imunitet što je odlična prilika za sve one viruse i bakterije koji samo čekaju sljedeću žrtvu. Ponekad je to blaga prehlada, no  s obzirom na oslabljeni imunitet može potrajati neko vrijeme.

Akne

Osim osipa, druga kožna reakcija na pojačan stres i buktanje hormona je pojava akni (upalnih procesa), čak i kod odraslih. Kod žena je su često povezane i s pojačanim predmenstrualnim simptomom.

Iscrpljenost

Stres je emocionalno i fizički iscrpljiv. Cijeli organizam je u “stanju pripravnosti” za što se troši više energije no u normalnom stanju.

Iscrpljenost dolazi zbog gubitka energije

Ako ste konstantno iscrpljeni a ne bavite se novom fizičkom aktivnošću i niste promijenili prehranu, energiju vam vjerojatno krade stres. Iscrpljenost često ne može nadoknaditi ni standardnih osam sati sna, pa je potrebno malo usporiti.

Ispadanje kose

Pojačano ispadanje kose koje nije povezano s jesenskim ispadanjem ukazuje na stres. Kada je osoba pod stresom, više vlasi ulazi u stanje mirovanja nakon čega ispadaju.

Neredovit ciklus

Da, stres može uvelike utjecati na menstrualni ciklus pa nije čudno ako se mučite s izostankom kada ste duže vrijeme pod stresom. Instant rješenja nema, potrebno je malo “stati na loptu”i opustiti se kako bi se organizam smirio.

Opuštanje je glavni borac protiv stresa

Lako je reći da opuštanje i smirivanje rješava stres i sve njegove posljedice, no do te razine smirenosti potrebno je tek doći. 

Stres uzrokuju razni događaji u životu i tako dugo dok ste u gužvi, vjerojatno ćete biti pod stresom.

Ako ne možete odmah riješiti sve probleme, pokušajte ih rascjepkati i baviti se svakim segmentom posebno. 

Postoje razne metode opuštanja u svrhu smanjenja stresa, a jedna od njih je meditacija.

Maska i opuštanje protiv stresa

Pokušajte pronaći vremena za sebe i postići unutarnji mir uz pravilno disanje  jer zdravlje je ipak najvažnije.

Osim meditacije, čajevi za smirenje kao što su kamilica, lavanda, menta, zeleni čaj i valerijana smirit će vas i barem nakratko opustiti.

U borbi protiv stresa pomaže i adekvatna prehrana, a naročito ona bogata omega-3 masnim kiselinama i vitaminima B skupine. 

Omega-3 masne kiseline iz orašastih plodova i ribe štitit će vas od nepovoljnih utjecaja stresa i regulirati krvni tlak, ojačati imunitet i zaštititi srce. 

Cjelovite žitarice, grah, kikiriki, zeljarice, jaja i mliječni proizvodi bogati vitaminima B skupine oraspoložit će vas i spriječiti pojavu anksioznosti i nervoze uzrokovane stresom. 

 

Borite se protiv stresa iznutra uz Solgar B kompleks s vitaminom C koji je do 31.10. na 10% popusta.

SOLGAR B-COMPLEKS S VITAMINOM C TBL A100

Sinergistička formula vitamina B-kompleksa i vitamina C. Vitamini B3, B6, B12, folna kiselina i vitamin C pridonose smanjenju umora i iscrpljenosti i normalnoj psihološkoj funkciji.

VIŠE