Nesanica (lat. insomnia) najučestaliji je poremećaj spavanja koji se može iskazati kao otežano uspavljivanje, često buđenje noću ili buđenje rano ujutro. S obzirom na vremenski tijek klasificira se kao prolazna ili kratkoročna, povremena te kronična ili konstantna ukoliko traje dulje od mjesec dana.

02.12.2014

Prema statistici, oko 10% odrasle populacije ima kronične i ozbiljne poteškoće spavanja. Zapažena je češća pojava nesanice kod žena, posebno u razdoblju menopauze, kod ljudi starijih od 65 godina, kao i kod pušača, alkoholičara te osoba koje bolju od raznih bolesti (depresija, artritis ili neka druga reumatska bolest, karcinom, različiti neurološki poremećaji, želučani i crijevni poremećaji, bolesti srca, problemi s prostatom, Parkinsonova bolest).

Nesanica također može biti i popratna pojava u trudnoći, posebice tijekom prvog i trećeg tromjesečja, zbog hormonalnih i tjelesnih promjena, veličine fetusa i njegove aktivnosti. Stimulatori središnjeg živčanog sustava (kofein, sredstva za mršavljenje koja smanjuju apetit, lijekovi za astmu te razne psihostimulativne droge npr. amfetamini) pojačavaju budnost i ako se uzmu navečer onemogućuju spavanje.

Alkohol također s vremenom počinje narušavati normalnu arhitektoniku spavanja pa spavanje postaje isprekidano. Nesanicu uzrokuju i tablete za kontracepciju, beta blokatori, nikotin i marihuana.

Nedavna su istraživanja dokazala da poremećaj spavanja može doprinijeti poremećaju rada srca, pretilosti i pojavi dijabetesa te povećati rizik od automobilskih nesreća.

Ukoliko je riječ o prolaznoj nesanici, nema potrebe odmah posezati za lijekovima, već se treba pokušati samodisciplinom na „prirodan“ način uspavati, a od velike su pomoći i tehnike relaksacije usvojene od strane psihoterapeuta.

U narodnoj medicini kao pomoć pri uspavljivanju poznat je topli čaj od kamilice ili matičnjaka kao i toplo mlijeko s medom neposredno pred odlazak na spavanje.

Danas su na tržištu dostupni brojni bezreceptni lijekovi na biljnoj bazi namijenjeni lakšim i povremenim nesanicama, a prednost  im je u tome što ne izazivaju navikavanje ni mamurnost tijekom idućeg dana. Najpoznatija biljna droga s učinkom na uspavljivanje svakako je korijen odoljena ili valerijane (lat. Valeriana officinalis L.) dok se nešto rjeđe koriste češer hmelja (Humulus lupulus L.) i zelen pasiflore (lat. Passiflora incarnata L.).

Postoje i dodaci prehrani sa melatoninom, hormonom epifize koji regulira druge hormone i unutarnji cirkadijalni ritam organizma (unutarnji 24-satni „sat“). Najviše pomaže kod nesanice uslijed promjena u ritmu spavanja i budnosti, kod promjena vremenskih zona i sl. Omogućuje nam da brže zaspimo i da se manje budimo tijekom noći. Bolje djeluje kod starijih ljudi nego kod mlađih zbog opadanja njegove razine u organizmu s godinama.

Sintetske lijekove - hipnotike propisuje isključivo liječnik, a kliničke smjernice kazuju da se trebaju primjenjivati ograničeno i što kraće vrijeme. Tu se ubrajaju dobro poznati lijekovi iz skupine benzodiazepina, koji se koriste i za smirenje, kao što su diazepam, lorazepam i nitrazepam. Koriste se i nebenzodiazepinski hipnotici kao što je npr. zolpidem, dok se kod teških oblika nesanica mogu kombinirati neki antidepresivi.

No, svi ovi lijekovi bez obzira na dojam koji ostavljaju kod pacijenta ipak ne potiču prirodan niti sasvim kvalitetan san. Osim toga, mogu izazvati pospanost ili mamurluk nakon buđenja, određenu smetenost tijekom dana, a nakon duljeg vremena primjene izazivaju navikavanje, pa postaju nedjelotvorni, odnosno potrebne su njihove veće doze za jednaki učinak. Pored smanjene učinkovitosti izazivaju i povratni efekt još teže nesnice kad ih se prestane uzimati.